NOebiUS: obavjesni program
Noebius
Blog
nedjelja, ožujak 11, 2007

Zastrašivanje, pretnje, ignoriranje, šutnja. Sve to može biti oblik emotivnog zlostavljanja. U ovom eseju elaborirani su osnovni oblici emotivnog, odnosno psihološkog zlostavljanja.

icon for podpress Emotivno Zlostavljanje: Download
noebius @ 14:33 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
petak, siječanj 19, 2007
Medicinski programi tretmana opijatne ovisnosti sada se baziraju na razrađenom sustavu podrške ovisniku, njegovoj obitelji, a kroz nevladine udruge pruža se i pomoć djeci ovisnika, budući da populacija ovisnika stari i zalazi u zrele godine. Kroz programe psihijatrije u zajednici senzibilizira se obitelj i mikrosredina na kvalitetni pristup, a prate li se sve faze liječenja – od početka i trijaže, dolazi se do sustavne pomoći mikrosredini u kojoj žive. Rezultati navedenih mogu bili sljedeći: Epidemijska faza opijatne ovisnosti na regionalnom nivou može proći. Broj novih ovisnika pada, te se približava točki preokreta, kad se jave sljedeći pokazatelji: Ovisnička populacija stari. Veliki broj mladih ima saznanja o štetnim posljedicama droga, o čemu su dugogodišnje „bombardirani“ kroz javne medije. Ovisnici koji se javljaju u programe liječenja često iza sebe imaju sve više „staža drogiranja“. To je moguće u dva slučaja – ili je program sve lošije prihvaćen (a nije, jer stagnira dostupnost programa ili se povećava dostupnost) ili nam se sada javljaju ovisnici kojima je „dugo trebalo da se jave“, dakle oni zaostali iz ranijih godina. Kad razgovarate sa mladima, sve više njih ne doživljava drogu i njene efekte kao nešto „cool“, dakle droge kao što su Ecstasy ili heroin jednostavno izlaze iz „mode“. Represija je sve učinkovitija, mali ulični preprodavači ne uspjevaju se „ukorjeniti“ u mikrosredini (aktivni život jednog dilera na cesti sve je kraći) te na taj način ne mogu biti pozitivni primjer „uspjeha“ što djeluje destimulirajuće na potencijalne „sitne delikvente“. Bez njih, piramida narkokriminala nema veliku „bazu“ koja je nužna za epidemijsko širenje. Hrvatska nije izolirana, te prati trendove u zapadnom svijetu. Primjerice, danas u Sjedinjenim Državama droge konzumiraju više „roditeljska generacija“ od tzv „tinejđera“. Lako dostupni programi koji su bili relativno nekoordinirani, uspjeli su sa ceste maknuti velik dio, a možda i ključni udio ovisnika. Bez ovisnika na cesti, posebice onih „aktivnih“ nema ni širenja droge na populaciju povremenih konzumenata. Ove sve aktivnosti dovele su do toga da u stvarnosti, ljudi u svakodnevnom životu sve manje vide ovisnika „ogrezlog u kriminal“. Uz trend migracija, u kojima se ovisnici zbog osiromašenja njihovih obitelji sele iz velikih sredina u manje, a ne u gradove u kojima im je droga lako dostupna, već se odlučuju za miran život i liječenje na periferiji – jednostavno premješta fokus žarišta ovisnosti iz velikih gradova gdje se epidemijski širila i zahvaćala velik dio mladih generacija u sredine koje su postavljene više periferno, a time i otpornije na ove fenomene. Ovo nam daje novu nadu.

noebius @ 18:05 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, prosinac 10, 2006
U mjesecu borbe protiv ovisnosti Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara i Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje

Pozivaju vas na promociju knjige

“Propadanje i oporavak alkoholičara”

psihijatra doktora Roberta Torre

Promocija će se održati u prostoriji tribine Grada Zagreba, Kaptol 27, 11. prosinca 2006 s početkom u 18 sati.

“Knjiga tematski obrađuje alkohol, pijenje i alkoholičare. Njezina je namjera iznijeti bit fenomena pijenja i ovisnosti o alkoholu, pokazati što je to alkohol, tko su alkoholičari, što su alkoholičarske supkulture i alkoholičarski životni stil”.

noebius @ 21:44 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, prosinac 2, 2006
Kopnica je “kuga novog doba”. Ipak, ima nade – u hrvatskoj je epidemija zaustavljena. Najviše od svega – među ovisnicima o intravenoznim drogama, koje sada više ne broje u rizične skupine!

U ovom eseju pročitajte malo više o tome što se zbiva “na prvoj liniji fronte” borbe sa ovom opakom bolešću…

icon for podpress  Kopnica u hrvatskoj - nove spoznaje: Download
noebius @ 11:13 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, studeni 4, 2006

Evo konačno i najeminentniji u struci progovaraju  ovo o čemu ja pričam na blogu:

Zdravstvo još funkcionira kao da smo u socijalizmu, a svi koji rade u njemu kronično su potplaćeni. Dnevna politika odbija reći da je gotovo sa socijalizmom iako se to se dogodilo u ostalim sektorima

U razgovoru za Poslovni, Hrvoje Šobat poentira:

Na koji način možemo povećati broj domaćih liječnika?
- Preko noći nikako, već dugoročnom strateškom odlukom što hoćemo i za koliko novca – koliko novca, toliko glazbe. Zahvaljujući tome što nam zdravstvo još funkcionira kao da smo u socijalizmu, zadnjih 15 godina svi koji rade u zdravstvu kronično su potplaćeni – liječnik koji je ‘94. bio plaćen u rangu suca, danas za njim zaostaje za 40-50 posto. Participacija pacijenata u troškovima liječenja istodobno je na oko dva posto, gotovo sedam puta manje nego u drugim socijalnim državama. Već deset godina dnevna politika odgađa stati pred ljude i reći da je gotovo sa socijalizmom. To se dogodilo u svim drugim sektorima osim u zdravstvu. Današnji liječnici šute i rade, no djeca to vide i ne žele studirati medicinu – prije su na taj studij išli najbolji, danas oni idu na ekonomiju i FER jer će biti bolje plaćeni.

Dakle, u medicini ostaju samo najuporniji, i oni - koji baš i nemaju izbora…

noebius @ 11:21 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
srijeda, studeni 1, 2006

Na žalost hrvatski zdravstveni sustav ne bavi se simptomima, već samo bezglavo propisuje antidepresive

Ovo je zaključak članka u Poslovnom, u kojem se analizira stanje medicine. Izgleda da smo dobili novu “dijagnostičku kategoriju” za propisivanje antidepresiva. Nakon ozbiljnih bolesti, kao što je depresija, antidepresivima se liječila socijalna fobija, kompulzivni poremećaji, pa i anksiozno - depresivni poremećaji.

No onda su primjerice stidljivost proglašena “bolešću” a izgleda da je najnovija “bolest” - nezaposlenost.

Neiscrpan je set “bolesti” koje se mogu liječiti antidepresivima.

Suicid? Liječio se antidepresivima. Porasla potrošnja antidepresiva, stopa suicida - ostala je ista. Neki su se bunili da su imali smetnje te da im je konkretna terapija pogoršala suicidalnost, bilo je i tužbi - ali mediji o tome uglavnom - šute.

Ovisnost o sedativima? Često se čuju da benzodijazepini stvaraju ovisnost, a antidepresivi - ne. No antidepresivi (ne svi) također mogu stvoriti sindrom ustezanja kod naglog prestanka (to je jedan simptom ovisnosti). Drugo, sedativi se ne bi trebali primjenjivati kod vozača - ali kome je onemogućena vožnja odmah kad je dobio recept na lijek uz koji se ne smije voziti?

Mobbing? Često se propisuju antidepresivi zbog “stresa” koji su doživjeli od poslodavca, a u najnovije vrijeme - antidepresivi su nam tu i za “žrtve” Bullinga (jako je lijepo što su antidepresivi sada dozvoljeni i za djecu)

I evo sada - stvarno stanje stvari. Antidepresivi, antihipertenzivi i statini su “lijek” za - nezaposlene.

Sad mi se postavljaju nekoliko pitanja:

  1. Nisu li nezaposleni jednostavno našli više vremena da pohode doktore, koji su im “otkrili” brojne bolesti koje se upravo lijepo mogu “liječiti” sa “modernim lijekovima”?
  2. Nisu li nezaposleni možda jednostavno - nesretni, a to netko (možda krivo) tumači kao - depresiju, jer sada antidepresive može propisivati baš svatko sa diplomom medicinskog fakulteta, a antidepresive je tako lako dobiti na preporuku prijatelja i znanaca?
  3. Nisu li upravo antidepresivi, antihipertenzivi i statini lijekovi koji se daju raznim ljudima, tek tako da nešto dobiju. Umjesto da se sa njima - porazgovara o problemima i potraži neko konstruktivno rješenje?
  4. Ova studija pokazuje da su “zaposlene žene depresivnije”. Nije li to dokaz društvenog statusa istih, a ne dokaz neke “bolesti”.

I konačno, nije li možda ovo društvo bolesno, pa svoju nesavršenost rješava na način da sve odbačene, zanemarene, šikanirane, proganjane i tužne i nesretne ljude - šalje doktorima koji ih (nekritično) kljukaju lijekovima?

Nije li stoga poruka koju nam šalju upravo ova:

Šarene pilule za lilule, uzmite, pijte, samo šutite, šutite, za vas nema nade…

I što da vam kažem
noebius @ 11:20 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
utorak, listopad 10, 2006

Današnja "novost" je da je za još mjesec dana odgođena reforma zdravstva - uvođenje A i B liste HZZO. Objašnjenja su relativno uobičajena u tisku - "potrebno je provesti pripreme" i slično. Ovaj, relativno dalekosežan pokušaj već je dobio odgovor farmaceutskih kuća - najavljuju tako pojedine kompanije da će "refundirati" cijenu po kutiji. Zašto refundirati, a ne smanjiti? Pa zato, što bi smanjivanje cijene za naše tržište rezultiralo sa potrebom "korekcije" na drugim tržištima u regiji. U biti, ovo govori da je ova lijepa "novost" sa A i B listom dovela do toga da su neke kompanije vrlo blizu tržišne borbe - putem dampinga.

Unazad godinu dana, generička farmaceutska industrija proživljava velika preustrojavanja na području "istočne europe". Hemofarm, vodeća srpska farmaceutska tvrtka (45% udio u SCG u 2004 godini) od unazad nekoliko dana je u 100% vlasništvu Stada, značajnog njemačkog proizvođaća generika. Godinu dana ranije, ova firma je potpisala dogovor sa Lek-om, članicom grupe "Sandoz", generičke divizije korporacije Novartis.
Ovo preuzimanje je bilo prvi znak da se u ovoj regiji dešavaju sinergijski učinci te da generičke korporacije misle promijeniti "pravila igre". Svjedoci smo da su cijene lijekova u hrvatskoj bile iste i za generičke i za originale - što je dakako bio način da se štite "domaće" generičke tvrtke, koje su ovdje "oduvjek poslovale". Zanimljivo je pogledati ovu "B listu" HZZO. Naime, vidi se da su poneke "paralele" koje imaju i "domaće" i strane generičke firme, ponekad preferirane u smislu da su novodošli "stranci" ponudili nižu cijenu od "domaćih".
Na području psihofarmaka, najveći gubitnik je čini se, Belupo, a u korist Novartis-a. I Pliva nije u idealnom položaju - spajanje sa Barr Pharmaceuticals, Inc. mijenja dosadašnja "pravila igre" odnosno ograničava pristup pojedinim velikim korporacijama s kojima ovaj generički koncern ima hostilne odnose - a to se može u budućnosti može vidjeti u smislu smanjene aktivnosti "prepakiranja" brendiranih i originalnih proizvoda. Originalne firme, kao i Novartis kroz članice grupe Sandoz, svakako ne miruju.
Priča o tome kako su "generički lijekovi istovrsni lijekovi" na prvi pogled djeluje kao tema o "smanjivanju troškova" ali je to u biti priprema terena za veći nastup velikih generičkih kompanija, koje preuzimaju "Mickey Mouse" firme po istočnoj europi i uvode globalna pravila igre. I Hemofarm i Pliva prošle su istu sudbinu - regionalni rast, ideje o internacionalizaciji, što je rezultiralo prevelikim apetitima te su na kraju - pojedene. Novi igraći su daleko iskusniji i vlast u "tranzicijskim" zemljama svakako ih ne može tako lako zbuniti - stoga očekujmo tvrdu igru.

noebius @ 20:59 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, listopad 9, 2006

U zadnje vrijeme često imamo priliku vidjeti plakate o novoj “reformi” gdje se naglašava važnost uvođenja istovrsnih lijekova. Kao argumenti pojedini farmakolozi navode “da se radi o istim molekulama” te da “originalne kompanije moraju platiti razvoj, pa je to zato skuplje, a generičke nakon isteka licencnog roka mogu ponuditi isto za manje novaca”.

Te se navodi - da su to isti lijekovi. Ne generički lijekovi, već “istovrsni lijekovi”.

Koliko je to daleko od istine.

Pokušajmo to opisati na nečemu što je krenulo kao lijek (prodavalo se u apotekama) a kasnije je ušlo u široku uporabu. U biti, to je san svakog farmaceuta - da mu se proizvod prodaje ne u ljekarni, već u trgovini hranom. Jedan takav lijek, a kasnije hrana, je svakako i kola napitak. U natpisu Koliko je Coca Cola zdrava, možete malo vidjeti povijest tog napitka.

Dakle, Koke bi bio originalni “lijek”. Pepsi - prvi generik. Ali ipak malo različit. A na suvremene generike, koje proizvode razne generičke kompanije - to bi bilo usporedivo sa robnim markama trgovačkih kuća. Primjerice, kod nas Sky Cola, American Cola, Clevier Cola, Mercator Cola… dakle “istovrsni kola napici”. Da li su oni baš tako istovrsni? Jesu. Ovdje nabrojani imaju isti postotak kofeina i slični su po ortofosfornoj kiselini, dakle “istovrsni su”.

Pa zamislite sada nekog eminentnog znanstvenika kako vam na nacionalnoj televiziji propagira da pijete “kola napitke” umjesto originalnih. Malo teže? Pa i jedno i drugo vi ste platili, no “lijekove” vam daje “država”. Barem to mislite…

No da nakon ove prispodobe krenemo jedan korak dalje, na lijekove u ručnoj, dakle bezreceptnoj primjeni. Naveo bi acetilsalicilnu kiselinu, jedan od najčešće korištenih lijekova. Danas postoje šumeće tablete te najnovije “acidorezistentne tablete” koje su osmišljene tako da bi bilo manje nuspojava, lakše se podnosila “molekula” i u principu pokazuje da osim “istovrsne molekule” lijek sadrži još nešto. To je ono što je u biti dodatna kvaliteta - a za što su potrebne godine razvoja i zbog čega je nužno da se lijek unapređuje.

Velike korporacije koje imaju “originale” često pri kraju licencnog perioda u novije vrijeme pokušavaju izbaciti neke takove inovativne proizvode. Generičke često ostaju na “zastarjelim” oblicima - koji su svakako jeftiniji za proizvodnju. Često se vide generici u kapsulama u vrijeme dok je “original” u istoj formi povučen, a sada se nalazi u nekim “lakotopljivim tabletama” ili nečemu što pacijenti bolje podnose, a time je liječenje i efikasnije.

Naravno da nekim pacijentima je isto koji lijek uzimaju - no propisi sada ne dopuštaju specijalisti da odredi što je za pacijenta najbolje, već se mora povoditi za “jednako učinkovitim lijekovima” tako da u biti generičke korporacije uredno mogu raditi promociju na “zadnjoj karici” odnosno onome tko konačni lijek propisuje odnosno izdaje, a ne moraju se “zamarati” takvim “sitnicama” kao što je originalno istraživanje.

Originalna kompanija dostaviti će vam radove, podučiti vas najnovije spoznaje o lijeku. Generička će vas odvesti na domjenak, potruditi se da vam plati put, kako bi vas držala “zainteresiranima” za njihove - proizvode.

A gdje je tu dobrobit pacijenta?

Dok ipak postoji kakva - takva kontrola, ipak imamo “prave lijekove”. No u prikrajku nam stoji cijela jedna druga industrija - lažni lijekovi.

Na prvi pogled istovrsni lijekovi, oni su istovrsni samo po formi, ti “lažnjaci” su u najboljem slučaju tek neefikasni, dok su u najgorem - vrlo opasni.

Pretpostavimo da se radi o nekom antidepresivnom lijeku. “Original” ima svoja farmakokinetska svojstva, dinamiku ulaska i izlaska u organizam. Pacijent ga “osjeti”. Neki generik je “malo različit” i ako nemate iskustva sa originalom, možda vam to i odgovara. Nekad čak i bolje, jer je “malo slabiji”.

Suprotno od toga, “falsifikat” može u najboljem slučaju imati  - pozitivan placebo učinak.

E sad, kod antidepresiva pozitivni placebo učinak može ići čak i do 37% - dakle svaki treći pacijent se može osjećati bolje a da u biti ne pije lijek, već “šarenu pilulu za lilulu”.

Kolike su li tu uštede?

noebius @ 12:44 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
petak, srpanj 14, 2006
Trudnoća je vrijeme velikih emocionalnih promjena, često uz povećan stres i tjeskobu. Često buduća majka brine o zdravlju djeteta, nerijetko se mijenja način života. studije ukazuju na to da je u doba trudnoće moguća pojačana depresivnost. Anksiozni poremećaj može utjecati i na ishod trudnoće, budući da panične atake mogu izazvati odljuštenje posteljice, otežanu prehranu ploda, povećanu učestalost dovršetka poroda carskim rezom i drugo…
Usprkos raširenosti antidepresivnih lijekova koji se koriste u liječenju ovih poremećaja, postoji relativno malo studija utjecaja na trudnoću i plod. Danas pojedini istraživači često naglašavaju da je postpartalna depresija često nastavak depresije koja se je javila u trudnoći ili ranije. u trudnoći, kao i po porodu, nikako se ne smije zanemariti značaj potrebe prepoznavanja smetnji kao što su tjeskoba, panične atake ili depresija, te je potrebno pomno pratiti psihičko stanje i pružiti adekvatnu pomoć ženi u ovom osjetljivom periodu života

Kompletan tekst možete pročitati u pdf dokumentu u prilogu:

icon for podpress  Ebook: Download
noebius @ 08:46 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, lipanj 9, 2006

Ponekad treba čitati pravu literaturu - a to su  Narodne Novine. Tamo se može naći kuda naš novac ide. Primjerice - kako je HZZO potrošio novac prošle godine.

Ukupni izdaci zdravstvenog osiguranju za2005. godinu

Evo ono zanimljivo:

Ukupno 15.582.677.131
Zdravstvena zaštita-svega 13.408.637.737
Primarna zdravstvena zaštita sa stomatološkom 2.708.078.188
Lijekovi na recepte 2.798.592.667
Specijalističko - konzilijarna zdravstvena zaštita 2.663.271.788
Bolnička zdravstvena zaštita 4.412.158.434
Ortopedski uređaji i pomagala 510.878.419
Putni izdaci, dnevnice i izdaci za prijevoz 147.311.507
Ostali oblici zdravstvene zaštite 168.346.734
Nadoknade i pomoći- svega 1.816.621.174
Ostali izdaci – svega 357.418.220
Ostali izdaci za provođenje zdravstvene zaštite 51.421.105
Sredstva za funkcioniranje sustava 305.997.115

E sad da se to malo pojasni. 4.4 mil. ide na bolnice, to je ono kad nekog prime u bolnicu, daju mu jesti, piti, daju tamo lijekove, ide po svim pretragama, spava u bolnici ili je u dnevnoj bolnici. To HZZO plati putem striktnih limita, bolnica ima određenu svotu i iz tog plati sve kao što je grijanje, namirnice, plati sve doktore, sestre, pomoćne i slično.

Druga stavka - Specijalističko - konzilijarna zdravstvena zaštita 2,6 mil predstavljaju ambulante specijaliste, kuda se ide sa uputnicom. Velik broj tih ambulanta je također u bolnicama, te je to bolnicama u biti varijabilni dio prihoda. Zašto nije sve u jednom? Zato što postoje te famozne uputnice. To bi po ideji onih koji su zamislili sustav, limitiralo potrošnju. Ali, ima par “kvaka 22″-

Prva je pretnja da će ako bolnica ne napravi SVE pretrage koje se od njih zatraži, osiguranicima biti OMOGUĆENO da to naprave od privatnika, pa bi to onda odbili od limita bolnici?

Naravno, doznati koliki je LIMIT ugovoren za broj PREGLEDA je nešto što nije moguće doznati. No na ambulantni rad specijalistima daje se gotovo pola od ukupne svote koja se daje “bolnicama”? A znamo da je većina uputnica specijalistima upravo u bolnicama?

Sljedeći dio: Primarna zdravstvena zaštita sa stomatološkom 2,7 -mil - dakle tek neznatno više od onoga za specijaliste. E tu bi trebali biti i pedijatri i ginekolozi - ali tih opet ima PREMALO, tako da ih fali gotovo 30% u sustavu!

Koliko bi se manje moglo dati za “specijalističku i konzilijarnu” ako bi se VIŠE dalo za primarnu?

Tu ima nekoliko “kvaka 22″ - prva je da gotovo cijelo DESETLJEĆE kontinuirano usavršavanje liječnika primarne zaštite je bilo stvarno na niskim granama, jer nije bilo specijalizacija. Najveći biser, uistinu neshvatljiv, je kad je neki dan došla pacijentica sa BJANKO receptima, gdje je neki “liječnik u primarnoj” tražio specijalistu da mu pomogne - ispuniti recept???

Ne znati ispuniti recept a raditi u primarnoj zaštiti - to je toliko neshvatljivo, a još je manje shvatljivo da se takva poruka šalje preko pacijenta, korisnika usluge. Ako je to što je pacijent rekao istina, naravno.

I sada dolazimo na ono vrlo zanimljivo - lijekovi na recept. Tu je stavka 2,8 mil. kuna. Tu najviše “šteka” a kako vidimo, to je kap u moru sustava!

No ono što se nikako ne dira je “sredstva za funkcioniranje sustava” te “ostali troškovi”. Kad sve skupa zbrojimo, uz “naknade i pomoći” ta stavka iznosi preko 2,1 mil - dakle gotovo toliko koliko recimo za primarnu zdravstvenu zaštitu i tek malo manje nego za lijekove!

E sad jedno malo “otrovno” pitanje. Zašto bi uopće neko “bolovanje” bilo u sustavu zdravstvene zaštite, kad bi to lijepo kompletno moglo biti u rubrici “osiguranje od bolesti” u okviru nekog dopunskog osiguranja? Uštede u “državnom” zdravstvu tako bi sustavno bile znatno veće. Dakako, pitanje je koliko bi ljudi bili po bolovanjima da im je to kod nekog drugog osiguravatelja, a taj bi to mogao limitirati određenim kontrolama od strane svojih cenzora - eto opet, kuda bi se mogao preusmjeriti novac iz stavke “sredstva za funkcioniranje sustava”.

Izdvajajući “naknade i pomoći” od sustava primarne zaštite bilo bi moguće da se ovi od “cenzora” pretvore u “liječnike” - a to opet znači smanjenje stavke “specijalističko konzilijarna zaštita”.

Uz kurativu naravno ako se radi u primarnoj zaštiti ide i sekundarna preventiva - i eto smanjenje stavke “lijekovi na recepte”.

Jednostavan recept? Pa i nije. Jer treba zagristi tamo gdje se niti jedan ministar zadnjih 20 godina nije usudio - u rezanje zdravstvene administracije. Može se rezati liječnike, mogu se rezati lijekovi - ali dirnuti administraciju? To nitko ne radi…




I za kraj, za sve one koji misle da u zdravstvu sve treba biti “besplatno”: što mislite, koliko će ljudi biti slabije liječeno i neće dobiti sve potrebne lijekove, jer će novac otići onim silnim “radnicima” koji će na teret osnovnog zdravstvenog osiguranja odlućiti biti malo doma i gledati na TV svjetsko nogometno prvenstvo?

noebius @ 20:54 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
Arhiva
« » lis 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Brojač posjeta
52177